Hrvatska u Europskoj uniji ima drugi najveći udio radno sposobnog stanovništva koje ne traži posao, a s obzirom na isto razdoblje lani, prvi smo po povećanju broja takvih osoba. To su najnoviji porazni rezultati koje je Eurostat objavio u petak, a odnose se na drugi kvartal ove godine.

U brojkama to izgleda ovako: u Hrvatskoj više od 190.000 ljudi starijih od 15 godina ne radi niti traži zaposlenje (11,3 posto). Kada je riječ o istom razdoblju lani, 54.606 je više osoba u toj skupini. Odnosno bilježimo povećanje od 3,4 posto i tu smo uvjerljivo najgori u EU. Jedino Italija ima veći postotak ljudi koji ne traže posao (11,4 posto), a sve ostale zemlje imaju jednoznamenkaste postotke. Treća najgora zemlja je Bugarska sa 7,7 posto radno sposobnih ali neaktivnih stanovnika, četvrta je Latvija, zatim Luksemburg sa 6 posto, Estonija sa 5,7 posto, te Mađarska sa 5,2 posto.

Najniži postotak u tom dijelu imaju Litva, Češka i Njemačka. Dok je Hrvatska povećala taj udio od 2012. za 4,4 posto, Bugarska i Estonija su npr. smanjili taj udio za 0,6 posto. Jedino što nas može tješiti jest činjenica da smo u odnosu na prvi kvartal 2013. smanjili taj udio za 1,8 posto.

U Državnom zavodu za statistiku kažu da je to posljedica loših ekonomskih pokazatelja. Naime, u odnosu na isto razdoblje 2012., Hrvatska sada ima 17.000 radno sposobnog stanovništva više, a istovremeno imamo 32.000 više ekonomski manje aktivnih građana, 49.000 više neaktivnih građana, za 61.000 manje zaposlenih, te 29.000 više nezaposlenih. Dakle, bilježimo smanjenje stope aktivnosti za 1,1 postotni poen, smanjenje stope zaposlenosti za 1,8 postotni poen, te povećanje stope nezaposlenosti za dva postotna poena.

- Problem je i što se osnova za izračunavanje tih stopa radila na temelju starog popisa stanovništva iz 2001. Uskoro bi se nove ankete trebale raditi prema novom popisu, kada bi ta stopa trebala biti realnija. Ne mislim da će se značajno promijeniti, ali će se izmijeniti dobna skupina - objašnjava Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.

Prema njegovu mišljenju, problem su obeshrabreni radnici, posebice u onim dijelovima zemlje gdje se već dulje ne otvaraju radna mjesta, poput Slavonije.

Osim obeshrabrenih radnika koji se i ne trude više naći posao, u tu skupinu mogli bi ući i oni koji imaju neke druge prihode, pa i ne žele tražiti posao. To uključuje, među ostalim, iznajmljivače apartmana, ali i one koji rade na crno. Tu su i drugi koji su spriječeni u traženju posla zbog osobnih ili obiteljskih razloga.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, smatra da su ti podaci alarmanti. Podatke tumači kao posljedicu krize. Jer kada su ljudi dugotrajno nezaposleni, kaže Mrsić, nemaju volju za prijavljivanje na burzu.

- Zato i pokušavamo s aktivnim mjerama zapošljavanja te ljude potaknuti da se vrate na tržište i krenu ponovno tražiti posao - napominje Mrsić. Predrag Bejaković, znanstvenik s Instituta za javne financije, također smatra da je ovdje uglavnom riječ o obeshrabrenim radnicima koji ne vjeruju da će naći posao pa se i ne prijavljuju na burzu.

Izvor: Jutarnji list