Objavio/la: Boris Masnec, Software Studio, 16.10.2013.
Struja iz sunca i vjetrenjača bez poticaja, država ulaže u bioplin
Novi nacionalni akcijski plan (NAP) za razvoj obnovljivih izvora energije stavit će naglasak na razvoj energije iz biomase, bioplina i malih hidroelektrana, dok se vjetroelektrane i veliki solarni sustavi više gotovo i neće poticati državnim sredstvima. U Ministarstvu gospodarstva izračunali su da investicije u biomasu i bioplin imaju najpovoljniji učinak na zapošljavanje. Vjetroelektrane se grade uvezenom tehnologijom, a zapošljava se i do 20 puta manje ljudi nego na elektranama na biomasu i bioplin. To ne znači, upozoravaju u Ministarstvu gospodarstva, da će projekti vjetroelektrana ili velikih solarnih polja biti zaustavljeni ili da se neće izdavati dozvole, već da se neće odobravati poticaji. Međutim u Zajednici za obnovljive izvore energije tvrde: bez poticaja neće biti ni investicija, ali priznaju da se poticaji režu i u EU.
Povlačenje projekata
- Nismo presretni, ali plan se može i promijeniti za godinu dvije- kaže Bojan Reščec potpredsjednik Zajednice. Do 2020. Hrvatskoj treba 400 megavata vjetroelektrana. Na mrežu su već spojena 254 MW jakih vjetroelektrana, a ugovor o otkupu imaju ulagači koji grade elektrane od 150 MW pa je cilj za 2020. već ispunjen. Ulagači imaju rok od tri godine da se priključe na mrežu pa novi ulagač može dobiti poticaje jedino ako netko odustane od gradnje. U Ministarstvu objašnjavaju da su poticaji visoki, a isplaćuju se iz naknade koju građani plaćaju u sklopu računa za električnu energiju pa žele postići maksimalnu učinkovitost sredstava.
Za velike solarne elektrane cilj još nije ispunjen, ali smo mu se ozbiljno približili pa, ako žele poticaje, ulagači se moraju požuriti. Rok za realizaciju investicije kod solara je kraći, samo godinu dana, a s obzirom na to da je manje od 9 MW priključeno na mrežu, a 38,2 MW ugovoreno, postoji prostor za ulaganje a može se očekivati i povlačenje nekih ugovorenih projekata.
U Ministarstvu ističu da se i solarna i vjetroenergija potiču u fondovima EU-a te upućuju buduće ulagače da se na tu adresu obrate za nepovratna sredstva ili da pokušaju ugovoriti otkup s novim distributerima energije poput Gen-I-ja ili RWE-a. Na investicijama u biomasu i bioplin puno se zapošljava pa će država u iduće će dvije godina naglasak staviti na ulaganja u taj oblik obnovljivih izvora.
Dugo se čeka studija
Interes je velik, kažu, i nadaju se da će do kraja 2015. ispuniti veći dio ciljeva postavljenih u NAP-u. Najveći problem postoji s razvojem malih hidroelektrana zbog dugog čekanja na izradu studije utjecaja na okoliš. Da bi se potaknula ulaganja u razvoj hidroenergije, do kraja će se godine donijeti Zakon o obnovljivim izvorima energije koji će ubrzati procese. NAP će na snazi biti dvije godine, a ako se ne postigne željena dinamika, možda se od 2015. država ponovno okrene poticanju energije iz sunca i vjetra.
a Početkom godine otvorit će se nove kvote za poticaje za male solarne elektrane, odnosno za takozvanu potrošnju na mjestu proizvodnje. Riječ je o solarnim pločama koje građani postavljaju na svoje kuće ili zgrade, a izradit će se i poseban program za javne institucije poput vrtića, škola i ostalih ustanova, odnosno svih zgrada s kapacitetom do 10 KW kojima će opet biti odobreni poticaji. Na listi za poticaje već je više od 100 zahtjeva koji čekaju početak godine jer je kvota za 2013. godinu ispunjena, a dosad su vlasnici oko 600 objekata odlučili investirati u jeftiniju i ekološki prihvatljiviju opskrbu energijom.
Izvor: Večernji list
