Objavio/la: Boris Masnec, Software Studio, 18.10.2013.

Dobrovoljno članstvo u HOK-u i HGK nema alternative!

Dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori nema alternative, poručio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Dodao je kako je upitno samo kada će se i kako institut dobrovoljnog članstva uspostaviti u HOK-u i HGK-u.

Kao ministar u Vladi RH, nastavio je Maras, predložio sam uvođenje dobrovoljnog članstva u HOK od 1. srpnja sljedeće godine. S obzirom da SDP-ovi ministri imaju svoju razinu odgovornosti u resorima koje vode i s obzirom na to da sam unutar SDP-a iskomunicirao prijedlog o uvođenju dobrovoljnog članstva u HOK-u, u ovom trenutku je to i stav SDP. Naravno, ako se u raspravi unutar koalicije pokaže da je neki drugi prijedlog prihvatljiviji i o njemu ćemo raspraviti, zaključio je ministar Maras, pojasnivši da je usvajanje konačne verzije Zakona o obrtu s jučerašnje sjednice Vlade odgođeno za sljedeći tjedan jer je unutar koalicije dobrovoljno članstvo ostalo jedino otvoreno pitanje.

Maras je naglasio da „nije on taj koji će govoriti o koristi koju od komora imaju poduzetnici i obrtnici, nego oni sami o tome govore“. A rezultati istraživanja koje za MINPO provela agencije Ipsos puls o tome uvjerljivo govore. Istraživanje je provedeno na uzorku od 300 vlasnika obrta, 200 direktora i zamjenika direktora poduzeća i 300 reprezentativno odabranih ispitanika iz opće populacije. Ukidanje obveznog članstva u HOK-u u potpunosti je ili uglavnom podržalo 77,2 posto anketiranih obrtnika, ukidanje obveznog članstva u HGK-u u potpunosti je ili uglavnom podržalo 93,2 posto anketiranih direktora poduzeća i njihovih zamjenika, a ukidanje obveznog članstva u HOK-u i HGK-u podržalo je 72,5 posto anketiranih ispitanika iz opće populacije.

Kad je, pak, riječ o korištenju usluga HOK-a i HGK-a, 74,8 posto anketiranih vlasnika obrta tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske obrtničke komore, a 80,9 posto anketiranih direktora poduzeća tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske gospodarske komore.

U istraživanju se 41,9 posto obrtnika izjasnilo da će sigurno ili vjerojatno ostati članovi HOK-a i nakon ukidanja obveznog članstva, a 22,1 posto direktora poduzeća također su poručili da će sigurno ili vjerojatno ostati članovi HGK-a i nakon ukidanje obveznog članstva. Ministar Maras zato smatra da ukidanje obveznog članstva u HOK-u i HGK-u nije i neće biti i njihovo automatsko ukidanje, kako mu zamjeraju protivnici uvođenja dobrovoljnog članstva. HOK i HGK će opstati, uvjeren je Maras, ne samo zbog toga što će dio sadašnjeg članstva, očito, i ubuduće ostati članovi komora, nego i zato što i jedna i druga komora imaju vrijednu imovinu, a i sada oko 20 posto svojih prihoda ostvaruju mimo članarine, što će im omogućiti da širenjem i jačanjem svojih usluga, koje će puno više nego do sada doista i koristiti obrtnicima i poduzetnicima, većinu svojih prihoda ostvaruju iz drugih izvora, a ne iz članarine, i tako financiraju svoje funkcioniranje.

Osim toga, iskustva većine članica Europske unije potvrđuju da dobrovoljno članstvo ne znači i ukidanje obrtničkih i gospodarskih komora, dodatno je argumentirao ministar Maras. U prilog toj tvrdnji iznio je podatke koje je MINPO dobio iz veleposlanstava većine članica Unije. Od 17 upitanih veleposlanstava, 13 je odgovorilo da imaju dobrovoljno članstvo (Luxemburg, Belgija, Italija, Španjolska, Poljska, Finska, Švedska, Češka, Danska, Estonija, Slovenija, Slovačka i Irska), a tek 4 da imaju obvezno članstvo (Grčka, Francuska, Nizozemska i Njemačka).
 
Odgovarajući na novinarske upite da komentira pritvaranje pročelnice ureda predsjednika HGK-a zbog krađe 32 milijuna kuna iz sredstava HGK-a te vjeruje li da predsjednik HGK Nadan Vidošević nije znao za krađu i treba li zbog nje podnijeti ostavku, ministar Gordan Maras rekao je da nije na njemu da komentira je li gospodin Vidošević znao za krađu, ali je „već činjenica da su njegovi suradnici optuženi da su otuđili veliki novac – 32 milijuna kuna – prestrašna jer se radi o poduzetničkom novcu koji je pritom još ukraden u vrijeme teške gospodarske krize“. Zato, zaključio je ministar Gordan Maras, „kad bi se meni to dogodilo bez razmišljanja bih podnio ostavku“.