Objavio/la: Boris Masnec, Software Studio, 13.10.2013.
Razlika između trgovačkog društva i obrta
Poduzetnici na samom početku realizacije svoje ideje susreću se sa dilemom – otvoriti obrt ili trgovačko društvo. Jednostavnije je i jeftinije otvoriti obrt, no češće korišteni oblik je društvo s ograničenom odgovornošću.
Postoje određene razlike u poslovanju obrta i trgovačkih društava. Najviše se razlikuju u postupku osnivanja, poreznom tretmanu, vođenju poslovnih knjiga i tretmanu poduzetničke plaće.
Osnivanje obrta i osnivanje društva s ograničenom odgovornošću uvelike se razlikuje.
Postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Dok za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo, za otvaranje vezanog obrta uvjet je stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, a za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Ako želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajuću stručnu spremu ili majstorski ispit. Druga opcija Vam je zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit.
Obrt se otvara prijavom u uredu državne uprave u Vašoj županiji i ispostavama ili u uredu grada Zagreba.
Za razliku od obrta, osnivanje društva s ograničenom odgovornošću je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za njegovo osnivanje nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti koji postoje za obrt, pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlučuju osobe koje nemaju zadovoljavajuću stručnu spremu za otvaranje obrta.
Osim prijave na trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje društva u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.
POREZNI MODEL
Društvo s ograničenom odgovornošću obveznik je poreza na dobit. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu. Porezna osnovica je, najjednostavnije rečeno, razlika između prihoda i rashoda.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, a ako to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit.
Obrtnici s godišnjim primicima većim od 230.000 kn zakon obavezni su prijeći u sustav PDV-a.
Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemoguće.
VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA
Trgovačka društva (d.o.o.) moraju voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, što uključuje vođenje Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).
Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima samostalno vođenje knjiga te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine. Ako obrtnik pređe u sustav PDV-a, obvezan je voditi knjige prema načelu dvojnog knjigovodstva.
Knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši se prema načelu fakture (računa) – kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne – kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, čak i ako im račun nije uplaćen u roku.
PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)
Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi.
